Prema pisanju Hercegovina.info, ukupni prihodi klubova koji su prošle sezone nastupali u Premijer ligi Bosne i Hercegovine iznosili su 32 miliona eura, što predstavlja rast od 12 posto u odnosu na prethodnu sezonu, pokazuje najnovije izvješće UEFA-e. Elitni rang bosanskohercegovačkog nogometa brojao je 12 klubova tokom analizirane sezone.
Prema podacima evropske nogometne kuće, čak osam miliona eura od ukupnih prihoda dolazi kroz bonuse UEFA-e, odnosno sudjelovanje klubova u međunarodnim natjecanjima. Ovaj podatak ukazuje na značaj evropskih takmičenja za finansijsku stabilnost domaćih klubova, koji sve više oslanjaju svoje budžete na učešće u Konferencijskoj ligi, Ligi Evrope ili kvalifikacijama za ova takmičenja. Sukcesi klubova poput Aston Ville i Crystal Palaca iz engleske Premier League pokazali su kako kvalitetna međunarodna nastupa mogu donijeti značajne financijske benefite, što je inspirativno za sve domaće klubove koji teže europskim finaleima.
Značajan rast zabilježen je u segmentu prodaje ulaznica, gdje su prihodi porasli za impresivnih 59 posto u odnosu na sezonu 2023/2024. Ukupni prihodi od ulaznica iznose oko dva miliona eura, što predstavlja pozitivan trend u odnosu navijača prema domaćem nogometu. Ovaj rast može se pripisati povećanom interesu publike, ali i poboljšanju marketinških aktivnosti klubova.
Prihodi od televizijskih prava procjenjuju se na milion eura, što predstavlja relativno skroman iznos u poređenju sa razvijenim evropskim ligama. Ova cifra ukazuje na potrebu za boljim pregovaranjem sa medijskim kućama i razvojem atraktivnijeg proizvoda koji bi mogao privući veće investicije u televizijska prava.
S druge strane, troškovi klubova za plaće nogometaša i zaposlenika dosegnuli su 17 miliona eura, što ukazuje na značajan financijski pritisak na klubove. Ovaj iznos predstavlja više od polovine ukupnih prihoda, što može biti zabrinjavajući pokazatelj finansijske održivosti. Klubovi troše značajan dio svojih budžeta na ljudske resurse, što ostavlja manje prostora za investicije u infrastrukturu i razvoj.
UEFA je u svom izvješću obuhvatila i infrastrukturne pokazatelje, koji nisu ohrabrujući za bosanskohercegovački nogomet. U posljednjih deset godina realizirana su tek tri značajnija projekta izgradnje ili obnove stadiona, što predstavlja zabrinjavajuće spor tempo modernizacije sportskih objekata. Ova zaostajanja u infrastrukturi mogu negativno utjecati na konkurentnost klubova na međunarodnoj sceni i njihovu sposobnost da privuku vrhunske igrače.
Posebno je problematičan podatak da je čak 92 posto stadiona u vlasništvu lokalnih zajednica ili države. Ovakva vlasnička struktura često usporava procese modernizacije i investiranja u infrastrukturu, jer zavisi od budžetskih mogućnosti i prioriteta javnog sektora. Privatno vlasništvo stadiona obično omogućava brže donošenje odluka o investicijama i modernizaciji objekata.
Ovi podaci potvrđuju kako, unatoč rastu prihoda, bosanskohercegovački nogomet i dalje zaostaje u segmentu infrastrukture i dugoročne održivosti. Dok finansijski pokazatelji pokazuju pozitivan trend, posebno u segmentu prihoda od ulaznica i evropskih takmičenja, infrastrukturni deficit predstavlja ozbiljan izazov za budući razvoj.
Analiza UEFA-e ukazuje na potrebu za strateškim pristupom razvoju nogometa u Bosni i Hercegovini. Potrebno je balansirati rast prihoda sa investicijama u infrastrukturu, kako bi se osigurala dugoročna konkurentnost na evropskoj sceni. Klubovi moraju pronaći načine da povećaju prihode van evropskih takmičenja, kroz bolje komercijalne ugovore, sponzorstva i razvoj vlastitih brendova.
Pratite TodayFootballMatch za sve aktuelne vijesti iz Bosne i Hercegovine.
Pratite TodayFootballMatch za sve detalje.
